Pravo na kvalitetu

Pravo na kvalitetu

Ovim se pismom Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske poziva da poništi Javni poziv za dodjelu stimulacija autorima za najbolja ostvarenja na području književnog stvaralaštva i prevoditeljima za najbolja ostvarenja na području književnog prevodilaštva u 2019. i 2020. godini, objavljen na stranicama Ministarstva 22. travnja 2021., čije propozicije ometaju proces dodjeljivanja stimulacija doista najboljim djelima; oformi komisiju stručnjaka koji će osmisliti nove kriterije na transparentan način, u javnosti poznatom sastavu, a kojima će se u radu moći pridružiti zainteresirani autori i autorice te da revidira dobivene kriterije i za njih preuzme odgovornost.

Javne stimulacije za najbolja ostvarenja od iznimne su važnosti mnogim autoricama i autorima, zbog čega su upravo autori i bili ti koji su inicijativom Pravo na profesiju izborili postojanje ovih stimulacija. Stimulacije su važne pogotovo onim autoricama i autorima koji iz određenih razloga (zdravstvenih, socio-ekonomskih) nisu u stanju sudjelovati na festivalima ili na druge načine živjeti od svoga književnog rada. Međutim, gotovo sve stavke u natječaju isključuju upravo te autorice i autore, lišavajući mnoge autore kvalitetnih djela prilike da za svoj rad budu honorirani.

Jasno je da se u proces izrade kriterija ulazilo kako bi se povećala transparentnost procesa dodjeljivanja potpore, što svakako valja pozdraviti. Međutim, neuspješnim i diskriminatornim pokušajem kvantifikacije kvalitete književnog djela, koja je sama po sebi kvalitativna kategorija, onemogućava se autorima djela visoke estetske vrijednosti da doista dobiju potpore koje njihov rad zaslužuje, jer se pogrešno operacionaliziranim kriterijima mjeri sve, osim kvalitete djela. Kriteriji za vrednovanje književnih djela navedeni u Pozivu problematični su iz više razloga.

Ovo su neki od tih razloga: 1. Stavka prema kojoj će se stimulacije „dodijeliti autorima za djela izvorno napisanih na hrvatskom jeziku koja su se u 2019. i 2020. godini istaknula svojom književnom kvalitetom, estetskim dosezima i inovativnošću, ali i odjecima kod čitateljske publike što se očituje po broju prodanih primjeraka ili većem broju posudbi u knjižnicama“ problematična je jer broj prodanih primjeraka i posudbi u knjižnicama nije pokazatelj vrijednosti nekog djela. Na čitanost djela utječu mnogi faktori koji ne proizlaze iz kvalitete djela, poput prethodne vidljivosti autora ili količine sredstava kojima raspolaže izdavač djela.

2. Prema kriterijima Poziva pjesnicima se u startu dodjeljuje nepovoljniji položaj. Nagrada za poeziju ima daleko manje od nagrada za prozu pa pjesnici mogu ostvariti manje bodova. O poeziji se i manje piše, što znači manji broj bodova koji dolaze od kritika. Pjesnike se također rjeđe zove na festivale jer je većina navedenih festivala namijenjena pripovjednoj prozi. Od pjesnika, autori knjiga za djecu, knjiga esejistike te autori stripova, u još su gorem položaju.

3. Stavka prema kojoj se djela vrednuju prema broju kritika je problematična jer knjige koje imaju veću vidljivost načelno ostvaruju veći broj kritika. Time se autori čije su knjige izašle kod manjih nakladnika, koji raspolažu manjom količinom resursa koje bi se moglo uložiti u promociju književnih djela, stavljaju u nepovoljniji položaj. Također, budući da se vrednuje broj, ali ne i sadržaj kritika, tri negativne kritike vrijede više od dvije pozitivne, što je veoma nelogično kao kriterij za vrednovanje upravo kvalitete djela. Također, količine bodova za kritike, koje se temelje na mediju u kojem je kritika objavljena, djeluju posve proizvoljno. Rezultiraju neobičnom okolnošću da ako isti kritičar piše dvije kritike dviju različitih knjiga, i objavi ih na dva različita mjesta, ovisno tome gdje je kritičar objavio kritiku, jedan će pisac dobiti 10 bodova, a drugi 4, makar prva kritika bila negativna, a druga pozitivna.

4. Nije adekvatno da se estetska vrijednost knjige vrednuje prema broju gostovanja („predstavljanja knjiga“) na manifestacijama. Na festivale se češće pozivaju već poznati autori pa oni time u startu imaju prednost. Također, svaki organizator zove većinom vlastite autore čime, opet, ti autori dobivaju prednost. Valja istaknuti i da se ne vrednuje gostovanja na stranim festivalima, čime dobivamo paradoksalnu situaciju gdje se vrednuje promocija knjige u organizaciji vlastitog izdavača, a ne vrednuje sudjelovanje na nekom svjetski uglednom festivalu. Također, korišteni termin, „predstavljanje knjige“, je problematičan iz više razloga. Prvenstveno, zato što se na većini imenovanih festivala uopće ne predstavljaju knjige (a onda je problem i dokazati da se sudjelovanjem na tim festivalima doista predstavljalo vlastitu knjigu). Na posljetku, ali ne i najmanje bitno - ova je stavka diskriminatorna prema autorima koji su slabijeg zdravlja, starije dobi (i zato u opasnosti od korone), imaju puno obiteljskih obaveza, ili imaju stalan posao, zbog kojeg nisu u mogućnosti putovati.

5. U propozicijama Poziva piše da se na natječaj mogu prijaviti romani, priče, eseji, poezija, strip i književnost za djecu i mlade. Drama nije navedena. Međutim, među nagradama koje donose bodove su Mali Marulić i Tena, nagrade za kazališne tekstovi za djecu i mlade. Ako se drame za djecu i mlade mogu prijavljivati, zašto se ukoričene drame za odrasle ne mogu prijaviti? Ovom se stavkom diskriminira dramske autore.

6. Postoji velik broj problema u vezi unutarnje neusklađenosti kriterija vezanih za nagrade. Pojedine nagrade se navode, dok se ne navode nagrade poput VBZ-ove nagrade, nagrade Dragutin Tadijanović koju dodjeljuje HAZU itd. Također se i posve ignorira relevantne međunarodne nagrade, koje naši autori i autorice nerijetko dobivaju (samo neke od njih su Mostovi Struge, Nagrada Europske Unije za književnost, European Poet of Freedom). nadalje, autori čije su knjige objavljene nakon roka za prijavu na nagrade Kamov (10.7.) i Fric (1.9.), ne mogu doći do bodova jer se prijave za stimulacije Ministarstva predaju do 20.5., prije objave polufinalista navedenih nagrada. Isto vrijedi za dobitnika nagrade Vladimir Nazor koja se dodjeljuje nakon roka za prijavu za stimulaciju. Autori zbirke kritika čije su knjige objavljene poslije 1.6.2020. također ne mogu uračunati bodove koje bi mogli dobiti od Povelje Julija Benešića jer se nagrada dodjeljuje u lipnju.

7. Posljednjom stavkom kojom se knjigama koje su prošle nezamijećeno pokušava dati prilika da i one uđu u obzir neće se postići mnogo. Iz cijelog je natječaja vidljivo da se naglasak stavlja na djela koja su dobila medijsku pažnju, i to prema načelu što više pažnje, makar i negativne, to vrednije djelo.  

Iz gore navedenih razloga, evidentno je da je prvi dio ocjene, koji se, kao što i sam natječaj kaže, temelji na „brojčanim pokazateljima vezanima za dosadašnju recepciju“, potpuno neadekvatan procesu estetskog vrednovanja djela te štetan i ometajući u njegovoj provedbi.

Mi, dolje potpisani, tražimo od Ministarstva kulture i medija RH da se ovako formulirane kriterije poništi te da se brojčane pokazatelje recepcije zamijeni adekvatnijim smjernicama za estetsko vrednovanje književnih djela, koje bi na transparentan način trebali zajedno osmisliti stručnjaci, ali i zainteresirana kulturna javnost.

Marija Dejanović

Antonela Marušić

Monika Herceg

Ivana Rogar

Andrija Škare

Denis Ćosić

Franjo Nagulov

Marina Vujčić

Davor Ivankovac

Lidija Deduš

Mihaela Gašpar Đukić

Andrijana Kos-Lajtman

Alen Brlek

Korana Serdarević

Tea Tulić

Branko Čegec

Kristina Gavran

Zoran Žmirić

Slađana Bukovac

Željka Horvat Čeč

Julijana Adamović

Nebojša Lujanović

Darko Šeparović

Boba Đuderija

Katja Grcić

Antej Jelenić  

Petra Rosandić

Adrijana Vidić

Mišo Grundler

Nada Topić

Romana Brolih

Miroslav Kirin

Mirko Božić 

Damir Karakaš

Neven Ušumović

Željka Matijašević

Jadranka Pintarić

Aleksandra Kardum

Luiza Bouharaoua

Davor Špišić

Robert Međurečan

Paula Ćaćić

Ivica Đikić

Stanislava Nikolić Aras

Aida Bagić

Jelena Svilar

Svjetlana Hribar

Suzana Matić

Sara Huskić

Mladen Blažević

Ines Kosturin

Tihomir Dunđerović

Martina Kuljanin

Josip Ivanović

Sandra Vidović

Andrea Debak

Stjepanka Pranjković

Thanos Gogos

Tomica Šćavina

Tena Lončarević

Irena Matijašević

Žarko Jovanovski

Ivana Perić

Ivanka Cvitan

Branka Hollingsworth

Vladimir Tomaš

Edo Popović

Sven Popović

Nenad Stipanić

Antonio Jurlina

Tanja Mravak

Petra Bolić

Magdalena Blažević

Mirta Malsać

Luka Ostojić

Magdalena Mrčela

Andy Jelčić

Damir Radić

Boris Postnikov

Vanda Mikšić

Željka Gorički

Željko Buklijaš

Miranda Levanat-Peričić

Valentina Štefok

Mirna Glavinić

Rozina Kugli

Tomislav Železo

Tanja Tolić

Bruno Šantek

Svjetlana Mašić

Jelena Zlatar Gamberožić

Marija Andrijašević

Snježana Rodek

Marijana Radmilović

Lara Mandli

Mladen Kopjar

Anita Pajević

Katarina Penđer

Želimir Periš

Franjo Janeš

Stanko Krnjić

Ivica Ivanišević

Ivica Sorić

Snježana Tramburovski

Marsela Hajdinjak

Nikola Đuretić

Sonja Smolec

Ivana Dražić

Vid Barić

Tea Tekić

Ernad Dedović

Nela Rakuljić

Edita Matković

Moris Mateljan

Petra Čargonja

Hrvoje Pašalić

Iva Buchberger

Ozren Pupovac

David Čarapina

Ljubica Anđelković Džambić

Željko Vučetić

Aleksandra Kardum

Lara Mitraković

Ludwig Bauer

Zrinko Šimunić

Ante Zlatko Stolica

Nikola Maletić

Maja Flajsig

Marija Rakić Mimica

Bosiljko Domazet

Vedrana Bibić

Lidija Dujić

Marina Šur Puhlovski

Predrag Vrabec

Sanja Brlek

Olja Knežević

Zrinka Lovrić

Dunja Matić

Slobodanka Đuderija

Andreja Anđelinić

Matko Abramić 

Josip Mlakić

Nives Miošić

Ivana Rogar, Marija Dejanović, Monika Herceg, Antonela Marušić    Kontaktirajte pokretača peticije