Koji je odlomak netočan? Možete kliknuti više rečenica u tekstu peticije i za svaku nam reći što je točno. Ovo nije obavezno.
Uzastopne rečenice spajaju se u jednu tvrdnju. Ponovno kliknite rečenicu da biste je uklonili.
Otvoreno pismo gradonačelniku – apel stanovnika Borovja za obustavu donošenja UPU-a Borovje – zona jug i vraćanje pretežito javnoparkovne namjene
Poštovani gradonačelniče,
Ovim tražimo obustavu donošenja UPU-a Borovje – zona jug, kojim se na približno 7 hektara prostora izvorno namijenjenog javnom parku, odnosno park-šumi, planira blok od 11 višekatnih zgrada do 9 katova s oko 600 stanova i najmanje 1.700 novih stanovnika.
U pitanju je jedini prostor na kojem Borovje još može ostvariti ono što je predviđeno izvornim urbanističkim konceptom i što već imaju Savica i planski oblikovana novozagrebačka naselja: veliki javni park s rekreacijskim i društvenim sadržajima, zaštitni zeleni pojas prema glavnim onečišćivačima te povezan plavo-zeleni koridor s rijekom Savom – upravo onakva povezana zelena infrastruktura koja je danas ključna za klimatsku otpornost grada, ublažavanje toplinskih otoka i očuvanje povoljne mikroklime.
Kontinuitet urbanističke devastacije bivše vlasti?!
Za vrijeme bivše gradske vlasti iz prostornih je planova Borovja prenamjenama iz 2006. izbrisano približno 15 hektara planiranih zelenih i rekreacijskih površina. Od toga je na predmetnom obuhvatu Borovje – zona jug gotovo 7 hektara površine prenamijenjeno iz javne zelene površine – javnog parka u mješovitu, pretežito stambenu namjenu (grafike ispod). Preostale prenamijenjene neizgrađene površine u Borovju također su prema važećim planovima predviđene za intenzivnu izgradnju.
Jedine danas preostale planirane zelene površine, na sjeveru još neizgrađenog dijela Borovja (grafika ispod desno), su za rekreacijske sadržaje klupskog tipa (nogometni tereni nedostupni široj javnosti) te manja zelena zona položajno i funkcionalno vezana uz zagrebačku džamiju i kao takva potpuno neprikladna za društvene i rekreativne namjene (društvena i sportska okupljanja, proslave, igru, kućne ljubimce i dr.).
Drugim riječima, Borovje je planovima ostalo bez ikakvih većih zelenih površina namijenjenih svima.
Ranije ste opravdano kritizirali prenamjene zelenih površina iz vremena Milana Bandića kao pogrešnu i nestručnu urbanističku politiku protivnu javnom interesu te obećali zaokret i očuvanje prostora.
Danas te iste naslijeđene prenamjene prihvaćate kao neupitnu podlogu za vlastiti projekt javne stanogradnje, opravdavajući ga potrebom rješavanja stambene krize.
Gdje je nestala borba za očuvanje urbanizma kraja 20. stoljeća, o kojoj vaš ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje prigodno govori, dok na Borovju gorljivo brani i opravdava izgradnju upravo na površini koju je taj urbanizam namijenio park-šumi i javnom parku?
Unatoč našim traženjima, od nadležnih službi nismo dobili konkretne odgovore na koji je način prenamjena vrednovana temeljem sadašnjeg stanja izgrađenosti prostora i današnjih klimatskih, okolišnih i drugih kriterija.
Imali ste priliku preispitati prenamjenu tijekom izmjena GUP-a 2025. godine.
Vijeće Gradske četvrti Peščenica–Žitnjak u postupku izrade zatražilo je vraćanje javnoparkovne namjene prostora, ali do te promjene nije došlo.
Time niste prekinuli s Bandićevom urbanističkom politikom, kako ste nam obećali, već dovršavate njegov posao trajnog brisanja 7 hektara javnog parka iz budućnosti Borovja.
Kada ste odustali od vlastite programske obveze vraćanja Borovja njegovom izvornom urbanističkom konceptu?
U programu iz 2021. sami ste upozoravali na izgradnju bez prateće infrastrukture i nepoštovanje izvornog koncepta Borovja.
Prema tom konceptu upravo je ova površina trebala biti park-šuma, odnosno javni park!
Danas na njoj planirate dodatnih do 2.000 stanovnika, dok bi stambena izgradnja predviđena u ostatku Borovja mogla dovesti još više od 2.500 novih stanovnika (Borovje zone sjever i istok).
Uz današnjih približno 6.000, broj stanovnika tako bi mogao dosegnuti 10.500 ili više, bez osiguranih velikih zelenih površina primjerenih tolikom broju ljudi i bez javnosti predočenih odgovarajućih analiza društvenih, infrastrukturnih i okolišnih potreba tako proširenog naselja.
Zašto koncentrirana stanogradnja umjesto ravnomjerno raspoređenog javnog stanovanja?
Uz Bandićeve prenamjene preuzeli ste i koncept koncentrirane javne stanogradnje iz 2006. godine.
Iz predstavljenog pristupa proizlazi da su lokacija i broj stanova politički zadani, a planiranjem se samo razrađuje njihova realizacija.
Zato pitamo: je li taj model stručno vrednovan s obzirom na na današnje društvene okolnosti, stručne i znanstvene spoznaje, potrebu za društvenom i ekonomskom mješovitošću i integracijom? Na kojim analizama i uspješnim primjerima temeljite njegovu primjenu?
Podržavamo javno i priuštivo stanovanje, ali tražimo njegovo ravnomjerno raspoređivanje po gradu, uz poticanje integracije i izbjegavanje poznatih obrazaca prostorne i društvene izolacije.
Stambena kriza ne opravdava najbrže rješenje bez sagledavanja dugoročnih posljedica.
Borovje ne smije izgubiti planirani park i preuzeti dodatna okolišna, infrastrukturna i društvena opterećenja samo zato što je ondje najjednostavnije graditi.
O modelu koji oblikuje budućnost cijeloga Zagreba potrebna je stručna a potom i otvorena javna rasprava.
Tražimo i snažnije uključivanje već postojećih javnih i privatnih stanova u priuštivi najam, umjesto da se gradnja na površinama izvorno planiranima za zelenilo i potrebnima za održivost postojećeg naselja, predstavlja kao nužno rješenje.
Obećali ste čuvati zelene površine na gradskom zemljištu, spriječiti njihovu devastaciju i urbanizaciju te povećati bioraznolikost, klimatsku otpornost i kvalitetu zraka i vode.
Fragmentirano zelenilo između 11 zgrada, koje sad planirate, nije ispunjenje obećanja o kvalitetnom javnom parku u preizgrađenom naselju kojem su planskim prenamjenama oduzete sve veće zelene površine.
Politički program nije jelovnik iz kojeg se biraju obećanja koja opravdavaju unaprijed odabrani projekt, dok se ona koja mu postavljaju granice zanemaruju.
Obveza izgradnje javnih i priuštivih stanova ne poništava obveze klimatske održivosti, očuvanja gradskih zelenih površina, ravnomjernog razvoja i poštovanja potreba postojećih naselja.
Zašto Borovju oduzimate zeleni štit uz TE-TO?
Na rubu Borovja nalazi se TE-TO (termoelektrana-toplana) Zagreb, najveće kogeneracijsko termoenergetsko postrojenje u Hrvatskoj, sa značajnim vlastitim okolišnim opterećenjima.
Predmetna zelena površina nalazi se upravo između TE-TO-a i stambenog naselja te ima funkciju zaštitnog zelenog pojasa i mikroklimatskog štita, koji bi izgradnjom bloka od 11 zgrada nepovratno nestao.
Ovo je naročito važno i zbog mogućeg dodatnog opterećenja postojeće TE-TO kao lokacije za energetsku uporabu ostatka otpada (“energana”), gdje Borovje – Savica Šanci, od nekadašnjeg rezervnog rješenja postaje sve ozbiljnija moguća lokacija.
Dodatnu zabrinutost izaziva odstupanje od vašeg programa iz 2021., koji je izričito obećavao sustav bez spalionice i bez proizvodnje RDF goriva koje se spaljuje u termoelektranama.
Stoga objasnite kako ste zamislili ravnomjeran razvoj grada ako Borovje treba preuzeti 11 novih zgrada za socijalni i priuštivi najam s više od 1.700 stanovnika, postojeće i moguće dodatno okolišno opterećenje TE-TO Zagreb te istodobno izgubiti jedini zaštitni zeleni pojas i prostor za veliki kvartovski park.
Gradska Strategija zelene urbane obnove izričito predviđa očuvanje svih postojećih zelenih površina u savskom pojasu, uređenje parka u svakom naselju koje ga nema te vegetacijske barijere oko glavnih onečišćivača zraka!
Zašto za Savicu i Borovje ne vrijede isti kriteriji?
Na Savici ste od izgradnje politički branili pola hektara postojećeg parka, dijela povezane zelene površine od oko 16 hektara s parkovnim i rekreacijskim sadržajima za oko 8.000 stanovnika. Tu zaštitu neupitno podržavamo, kao što smo je podržavali i tijekom borbe za park Savica.
S druge strane, kad bi se svi planovi izgradnje ostvarili, Borovje bi s najmanje 10.000 stanovnika ostalo bez 7 hektara izvorno zamišljenog okolišnog štita i parka. Planom Borovje - zona jug predviđeno je 1,77 hektara parkovno-rekreacijske površine,rascjepkane između 11 zgrada – neusporedivo s onim što je naselju potrebno i na tom mjestu izvorno planirano.
Gdje ćete u Borovju s mogućih 10.000 ili više stanovnika osigurati 20 m² javnih zelenih površina po stanovniku, u skladu s vašim programskim ciljevima? To bi značilo najmanje 20 hektara takvih površina, a predstavljeni planovi ne pokazuju gdje bi se one mogle osigurati.
Zašto Savica može imati svojih, nesumnjivo potrebnih, 16 hektara, a Borovje ne može imati niti svojih 7 hektara cjelovite zelene površine?
Izmjenama GUP-a dodatno ste zaštitili park na Savici od izgradnje i proširili ga za više od 2.000 m² prethodno namijenjenih stanovanju, pod prozorima istaknutih predstavnika vladajućih.
Istodobno na Borovju stambenom krizom opravdavate gradnju kojom se trajno gubi prostor za park i zaštitni zeleni pojas. Neobjašnjivo je kako gradske institucije primjenjuju suprotne kriterije na potrebe stanovnika dvaju susjednih naselja: na Borovju nastavak urbanističke devastacije i trajni gubitak zelenila u korist stanogradnje, a na Trnjanskoj Savici očuvanje i proširenje zelenih površina nauštrb stanogradnje.
Takva razlika u postupanju zahtijeva jasno i javno obrazloženje. Ako se prema dvama susjednim naseljima primjenjuju bitno različiti kriteriji, Grad mora objasniti na kojim su objektivnim prostornim, okolišnim, infrastrukturnim i interesnim razlozima ti kriteriji utemeljeni. U protivnom se legitimno otvara pitanje jesu li odluke u oba slučaja doista vođene jednakim i transparentnim kriterijima javnog interesa ili na njih utječu i drugi, partikularni interesi koji nisu javno obrazloženi.
Postavljamo pitanje: ovise li prioriteti o tome pod čijim je prozorima prostor?
Dakle, nije riječ samo o različitoj količini zelenila, nego o kumulativnoj nejednakosti: Borovju se istodobno povećava broj stanovnika, smanjuje raspoloživa cjelovita zelena površina, koncentrira nova stanogradnja i zadržava i potencijalno povećava postojeće okolišno opterećenje, dok mu se ne osigurava odgovarajući rast zelene, društvene i druge prateće infrastrukture.
Neslaganje građana
Više od 1 000 građana službeno je, u postupku donošenja, podnijelo primjedbe na prijedlog UPU Borovje - zona jug.
Prigovori potvrđuju da se ne radi o usputnom nezadovoljstvu, već predstavljaju jasan zahtjev lokalne zajednice da se prenamjena iz 2006. godine donošenjem UPU-a Borovje – zona jug ne pretvori u nepovratno izgrađeno stanje. Na Gradu je da primjenom odgovarajućih planskih instrumenata očuva prostor za nužnu zelenu infrastrukturu Borovja, u skladu sa svojim programskim obećanjima i strateškim obvezama (vidjeti privitke).
Tražimo obećani zaokret od Bandićeve urbanističke politike i uključivanje stanovnika u oblikovanje prostora.
Na Borovju imate zemljište kojim Grad upravlja, nadležnost i mogućnost vratiti pretežito parkovnu namjenu na 7 hektara koje je iz plana izbrisala bivša vlast. To bi bio stvaran dokaz vaše zelene opredijeljenosti.
Zelena politika ne može se svesti na ankete o tome kamo posaditi izolirana stabla, uređenje gradskih dvorišta, manje zelene zahvate s drvećem u teglama i kritiziranje tuđih postupanja, dok se istodobno velika, povezana i time, u gradskim prostorima rijetka i klimatski iznimno vrijedna površina, o čijoj budućnosti Grad odlučuje, namjenjuje intenzivnoj gradnji.
Stoga zahtijevamo:
obustavu donošenja UPU-a Borovje – zona jug, koji predviđa izgradnju 11 zgrada za najmanje 1.700 stanovnika;
izradu novog Urbanističkog plana uređenja s uspostavom pretežito javnoparkovne namjene, odnosno javnog parka s društvenim i rekreacijskim sadržajima, zaštitnog zelenog pojasa prema TE-TO Zagreb i zelenog koridora prema Savi;
primjenu suvremenih standarda zaštite okoliša, uz uvažavanje postojećeg stanja i potreba u prostoru, današnjih klimatskih izazova te aktivno uključivanje stanovnika Borovja u izradu novog Urbanističkog plana uređenja;
ravnomjerno raspoređivanje socijalne i priuštive stanogradnje na prikladne gradske lokacije, primjenom suvremenih i dokazano učinkovitih modela;
javno obrazloženje zbog čega se programska obećanja i gradski strateški dokumenti ne primjenjuju na Borovje.
Zaštita prostora Vaša je politička odgovornost
Gradonačelniče, tražimo da zaustavite donošenje UPU-a Borovje – zona jug i poduzmete potrebne korake za vraćanje pretežito javnoparkovne namjene ovom prostoru.
Neovisno o Izvješću o javnoj raspravi i odgovorima gradskih službi na primjedbe više od 1.000 građana, tražimo Vaše jasno javno očitovanje i konkretno postupanje o našim zahtjevima.
Time ćete nedvojbeno potvrditi svoju opredijeljenost za očuvanje prostora, ravnopravnost građana i njihovo stvarno sudjelovanje u odlučivanju o prostoru u kojem žive.
UPU Borovje – zona jug ne može biti donesen ni proveden bez političke odluke gradonačelnika i Gradske skupštine. Izbor između izgradnje 11 zgrada i očuvanja prostora za nužnu, izvorno planiranu zelenu infrastrukturu Borovja stoga je Vaša politička odgovornost.
Grad još može ispraviti štetu nastalu prenamjenom iz Bandićeva razdoblja, dok je ona samo planska i nije postala nepovratno izgrađeno stanje.
Sada je trenutak da obećanja pretvorite u odluku.
Nakon izgradnje gubitak za Borovje bio bi trajan.
Zaštitu ovoga prostora zahtijevat ćemo svim raspoloživim pravnim i demokratskim sredstvima – pred gradskim, državnim i europskim institucijama.
S poštovanjem,
Udruga OdBor – Održivo Borovje i potpisnici Apela
Prilozi Apelu:
Prilog A: Program Možemo! – Zagreb je NAŠ! za Zagreb, 2021., citati
Prilog B: Strategija zelene urbane obnove Grada Zagreba, citati
Prilog C: Plan razvoja Grada Zagreba do kraja 2027. – opis razvojnih potreba i potencijala, 2023., citati
Prilog D: Obveze GUP-a
Prilog E: Iz medija o prenamjenama prostora za bivše gradske vlasti
Prilog F: Lista potpisnika Apela/Zahtjeva
A. Program Možemo! – Zagreb je NAŠ! za Zagreb, 2021.
1. Sprečavanje urbanizacije zelenih površina — str. 36
„Spriječit ćemo daljnju devastaciju i urbanizaciju zelenih površina. Povećat ćemo urbanu bioraznolikost, otpornost na klimatske promjene te kvalitetu zraka i vode u gradu.”
2. Park u svakom kvartu — str. 36
„Svakom ćemo kvartu omogućiti kvalitetan park i šetnicu, što više otoka zelenila i razvoj urbanih vrtova za rekreaciju te s ciljem povećanja kvalitete zraka i ublažavanja toplinskih udara.”
3. Posebna važnost Save — str. 36
„Park prirode Medvednica i rijeka Sava imaju posebnu važnost za grad u cjelini [...] za zaštitu od poplava, smanjenje utjecaja klimatskih promjena te stvaranje zdravije i povoljnije mikroklime.”
4. Standard od 20 m² javnih zelenih površina — str. 37
„Planirat ćemo prostorne preduvjete kako bi zelene javne površine u Zagrebu dugoročno dosegnule optimalnu brojku od 20 m² po stanovniku.”
5. Zeleni koridori i klimatska otpornost — str. 48
„Očuvanje i razvoj novih zelenih površina s ciljem stvaranja zelenih koridora i veće otpornosti grada na klimatske promjene.”
6. Ravnomjerno raspoređena javna stanogradnja — str. 49
„Prekinut ćemo praksu gradnje velikih javnih stambenih naselja na rubovima grada i ravnomjerno rasporediti plan javne stambene gradnje po četvrtima.”
7. Kritika dotadašnje izgradnje na Borovju — str. 135
„Na Borovju se unazad dvije godine počeo graditi velik broj novih zgrada i stanova, a u komunalnu infrastrukturu se gotovo uopće nije ulagalo.”
„Većina spomenutih zgrada su tzv. spavaonice koje ne nude nikakav dodatni sadržaj. Čestice na kojima se grade maksimalno su iskorištene, ne poštuje se izvorni princip izgradnje na Borovju, mjesta između zgrada je premalo [...].”
8. Čuvanje zelenih površina u vlasništvu Grada — str. 141
„Čuvat ćemo zelene površine na terenima u vlasništvu grada i, u mjeri u kojoj je to moguće, u vlasništvu države.”
9. Obećanje sustava bez spalionice — str. 35
„Taj centar neće uključivati spalionicu niti tehnologiju mehaničko-biološke obrade otpada koja proizvodi RDF gorivo (koje se spaljuje u cementarama i termoelektranama).”
Izvor: Možemo! i Zagreb je NAŠ! – Program za Zagreb, 2021.
B. Strategija zelene urbane obnove Grada Zagreba
1. Sava kao glavna os zelene infrastrukture — str. 98–99
„Šira zona rijeke Save od osobitog [je] značaja za ‘razbijanje’ toplinskog otoka Zagreba te bi daljnjim razvojem zelenih i vodenih površina s visokom vegetacijom u toj zoni taj pozitivni utjecaj bio dodatno pojačan. Ta bi zona stoga trebala predstavljati osnovnu os zelene infrastrukture u središnjem, najgušće izgrađenom dijelu Grada Zagreba.”
2. Očuvanje svih zelenih površina u savskom pojasu — str. 199–200 i 223
Aktivnost 2.2.7.1.:
„Očuvanje svih postojećih zelenih površina u savskom pojasu omeđenom glavnim gradskim prometnicama (Ljubljanskom / Zagrebačkom / Slavonskom avenijom na sjeveru te obilaznicom, Jadranskom i Avenijom Dubrovnikom na jugu).”
Za provedbu je kao pokazatelj određena izmjena prostornoplanskih dokumenata u razdoblju 2024.–2025.
3. Zaštitni zeleni pojasevi uz onečišćivače — str. 224
Aktivnost 2.5.1.4.:
„Formiranje vegetacijskih barijera oko glavnih onečišćivača zraka.”
Izvor: Grad Zagreb – Strategija zelene urbane obnove Grada Zagreba
C. Plan razvoja Grada Zagreba do kraja 2027. – opis razvojnih potreba i potencijala, 2023.
Vrijednost zelene infrastrukture — str. 102
„Zelene površine – zelena infrastruktura izuzetno je vrijedna sastavnica prostora i kvalitete života i okoliša, te važan identitetski element Grada Zagreba.”
D. GUP ne propisuje obvezu maksimalne izgradnje
Dopuštena izgradnja prema GUP-u predstavlja gornju granicu, a ne propisani minimum ni obvezu Grada da iskoristi puni građevinski kapacitet. Prostorni plan užeg područja može utvrditi strože uvjete i više prostorne standarde.
Izvor: Zakon o prostornom uređenju, NN 155/25, članak 85. stavak 5.
E. Iz medija o prenamjenama prostora za bivše gradske vlasti:
https://www.index.hr/.../u-cemu-je-zapravo.../2155445.aspx
Jutarnji list – urbanisti odbili potpisati GUP
https://www.jutarnji.hr/.../bandicevi-urbanisti-odbili...
Jutarnji list – gubitak zelenih površina https://www.jutarnji.hr/.../grad-zbog-prenamjene-izgubio...
tportal – „Steže se obruč oko Bandića zbog građevinskih dozvola”
https://www.tportal.hr/.../steze-se-obruc-oko.../print
Kulturpunkt – „Borba za red”
https://kulturpunkt.hr/vijesti/borba-za-red/
Zelena akcija – zahtjev za istragu Bandićeve uloge u malverzacijama s prostornim planovima
https://www.zelena-akcija.hr/.../hoce-li-uskok-napokon...
24sata – uvjetne osude zbog malverzacija s GUP-om
https://www.24sata.hr/.../bandicevi-procelnici-dobili-su...
Index – optužnica zbog ilegalnih ispravaka GUP-a i reakcija udruga
https://www.index.hr/.../Zelena-akcija.../825127.aspx
Zelena akcija – protiv prenamjene zelenih površina
https://zelena-akcija.hr/.../protiv-novih-garaza...