Pozivamo građane Labinštine, Istre i sve koji žele podržati očuvanje ovog prostora da se pridruže peticiji.
Odluke koje se danas donose o Koromačnu ne tiču se samo stanovnika neposredno uz tvornicu. Njihove posljedice mogu se odnositi na prostor, more, okoliš i kvalitetu života cijele Labinštine i šireg područja Istre.
Ovom peticijom protivimo se donošenju V. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Raša u dijelu koji se odnosi na područje Tvornice cementa Koromačno i pripadajuće industrijske luke, kao i realizaciji projekta KOdeCO net zero na području Koromačna.
TRAŽIMO:
1. DA SE NE DONESU V. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE RAŠA u dijelu koji se odnosi na redefiniranje područja Tvornice cementa Koromačno i pripadajuće industrijske luke.
2. DA SE PROSTORNIM PLANOM NE STVARAJU NOVI PROSTORNI UVJETI za realizaciju projekta KOdeCO net zero na području Koromačna.
3. ODUSTAJANJE OD REALIZACIJE PROJEKTA KOdeCO NET ZERO NA PODRUČJU KOROMAČNA, neovisno o mogućem premještanju pojedinih dijelova projekta na druge lokacije.
ZAŠTO SE PROTIVIMO?
Što nam se sprema sa projektom KOdeCO net zero?
Studija utjecaja na okoliš je privremeno povučena, ali projekt nije napušten veće se čeka donošenja novog prostornog plana Općine Raša. Pogledajte kakve rizike i posljedice opisuje - čak i kada ih na kraju proglašava prihvatljivima. Pitamo se na temelju čega se takvi rizici i opasnosti proglašavaju prihvatljivima?
Ovdje su izdvojeni neki (u zagradama navodi iz Studije):
RADNICI — PRI VELIKOM CURENJU MOGU IZGUBITI SVIJEST ZA MANJE OD MINUTE. Planirana su dva spremnika ukapljenog CO₂ od po 3.000 m³. Studija navodi da CO₂ u visokim koncentracijama može izazvati gušenje te da pri koncentraciji od 20 % gubitak svijesti može nastupiti za manje od minute. Radnici bi bili najbliže spremnicima, cjevovodima i mjestu ukrcaja; u pogonu bi se rukovalo i kemikalijama koje mogu izazvati teške opekline. (Poglavlje 4.20.2.1.1, str. 452–469, osobito tablica 4.20-5 na str. 456; poglavlje 4.20.2.1.2, str. 470–471.)
STANOVNICI — OBLAK CO₂ U STUDIJI DOSEŽE KUĆE. U jednom modeliranom scenariju velikog curenja iz spremnika oblak s 5 % CO₂ obuhvaća cijelo stambeno područje sjeverno od tada planiranog pogona. Studija objašnjava da je oblak gušći od zraka, ostaje blizu tla i može ga nositi vjetar. Moguće posljedice takve nesreće za ljude ne pristajemo nazvati prihvatljivima. (Poglavlje 4.20.2.1.1, str. 460–461, slika 4.20-2 i tablica 4.20-10.)
RIBARI I MJEŠTANI — PLOVIDBA SE PODREĐUJE BRODOVIMA ZA CO₂. Veliki specijalizirani brod trebao bi pristajati otprilike svaka dva do tri dana. Dok manevrira, lokalne se brodice moraju ukloniti, a studija kaže da im je tada plovidba u uvali zabranjena. More koje ljudi koriste za ribolov i svakodnevni život postalo bi dio industrijskog lanca za odvoz CO₂. (Poglavlje 4.14.2.2, str. 440–441; ribolovno područje: poglavlje 3.12.2.5.)
MORE I KEMIKALIJE — ŠTO BI IZLAZILO IZ PODMORSKOG ISPUSTA? Za rad pogona studija predviđa oko 2.039 tona različitih kemikalija godišnje! Među njima natrijevu lužinu, natrijev hipoklorit, koagulante, inhibitore korozije i sredstva protiv taloženja kamenca. Podmorskim ispustom planirani su koncentrat desalinizacije i drugi tokovi otpadnih voda, a vode od odsoljavanja rashladnog sustava, koje prema studiji sadrže ostatke tvari korištenih za njegov tretman, planiraju se ispuštati u more bez prethodnog pročišćavanja. Studija to opravdava procjenom da će onečišćenja biti ispod graničnih vrijednosti. (Str. 21; poglavlje 4.3.2.2.3, str. 380.) Studija u proračunu ispusta razmatra spojeve dušika i fosfora, cink, bakar, kadmij, olovo, nikal, živu i benzen, uz povišenu slanost. Koje bi koncentracije stvarno izlazile iz cijevi i tko bi ih neovisno mjerio? (Poglavlje 1.5, str. 70–71; poglavlja 4.3.2.2.3–4.3.2.2.4, str. 380–383, osobito tablica 4.3-3 na str. 382.)
MORSKO DNO — UGIBANJE ORGANIZAMA PREDVIĐENO JE I BEZ NESREĆE. Desalinizator bi proizvodio 96–182 m³ koncentrirane slane vode na sat. Studija predviđa promjenu živog svijeta na približno 9.000 m² dna oko ispusta: nepomični organizmi mogu uginuti, a pokretni se preseliti. Navodi i da voda u ograničenom području oko ispusta, za analizirane pokazatelje, neće biti u dobrom stanju. To su posljedice koje studija očekuje tijekom redovnog rada, a ne u slučaju havarije. (Opis desalinizacije, str. 53–54; poglavlje 4.8.2.2, str. 407–410.)
DUPINI I KORNJAČE — VIŠE BRODOVA, VIŠE PODVODNE BUKE. Gradnja bi donijela zahvate u morsko dno i zamućenje. Broj pristajanja brodova porastao bi s oko 140 na 230 godišnje. Studija navodi moguće uznemiravanje dobrih dupina i glavata želva te mogućnost unošenja invazivnih vrsta balastnim vodama. (Poglavlja 4.8.1.2 i 4.8.2.2, str. 405–410.)
RABAC, ISTRA I KVARNER — TKO ĆE SNOSITI POSLJEDICE NESREĆE NA MORU? Projekt predviđa redovit prijevoz ukapljenog CO₂ brodovima preko Jadrana. Studija priznaje da se pri nesreći dio CO₂ može otopiti u moru, ali ne izračunava koliko bi se more zakiselilo, koliko dugo bi učinak trajao ni dokle bi ga morske struje mogle odnijeti. Navodi i da iznenadno uljno onečišćenje može zahvatiti šire područje. Što bi pomorska nesreća značila za ribolov, plaže i turistička mjesta poput Rapca? Takav se rizik ne može otpisati samo zato što se pogon nalazi u Koromačnu. (Poglavlje 4.8.2.2, str. 410; poglavlje 4.14.2.2, str. 440–441.)
ENERGIJA — KOLIKA JE STVARNA KLIMATSKA KORIST „NET ZERO”? Novi sustavi trošili bi dodatnih 156.689 MWh električne energije godišnje, a potrošnja struje tvornice porasla bi gotovo četiri puta. Studija prikazuje procjenu smanjenja emisija, ali njezin izračun završava ukrcajem CO₂ u brod. CO₂ nakon toga tek treba prevesti preko Jadrana i trajno skladištiti u Italiji. Kolika je klimatska korist kada se uračunaju dodatna struja, brodski prijevoz i skladištenje? (Poglavlje 1.5, str. 69–70; poglavlje 1.4.5, str. 68; poglavlje 4.2.1.2, str. 346–347.)
KAMIONI — STANOVNICI OSJEĆAJU UKUPAN PROMET CEMENTARE. Kamioni već dovoze sirovine i gorivo iz otpada te odvoze cement. Studija navodi trenutan promet od oko 150 kamiona u vršnom danu, a za KOdeCO net zero predviđa do 150 dodatnih kamiona godišnje za dovoz kemikalija i odvoz mulja. Za ljude uz cestu to nisu odvojeni projekti: oni svakodnevno žive s ukupnim prometom, bukom i prašinom. (Poglavlje 4.14.2.1, str. 437–440.)
Ne tražimo premještanje problema. Tražimo zaustavljanje projekta. Zdravlje ljudi i život u moru nisu prihvatljiva cijena.
PREMJEŠTANJE PROJEKTA NIJE RJEŠENJE
Premještanje spremnika CO₂, luke ili drugih dijelova projekta s jedne lokacije na drugu ne odgovara na temeljno pitanje – želimo li takav projekt na području Koromačna?
Ovom peticijom ne tražimo da se spremnici, luka ili drugi dijelovi projekta jednostavno pomaknu dalje od pojedinih kuća ili na drugu stranu industrijskog kompleksa.
Ne tražimo premještanje projekta.
Tražimo da se projekt KOdeCO net zero ne realizira na području Koromačna.
ZATO TRAŽIMO:
STOP redefiniranju područja Tvornice cementa Koromačno i pripadajuće industrijske luke kroz V. izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Raša.
STOP stvaranju novih prostornih uvjeta za realizaciju projekta KOdeCO net zero.
STOP projektu KOdeCO net zero na području Koromačna.
Naš prostor nije prazna površina na karti.
Ovdje živimo.
Ovdje odrastaju naša djeca.
Ovdje želimo imati budućnost.
ZAŠTITIMO LABINŠTINU I ISTRU!