Odgoda proljetnog roka za polaganje stručnog ispita za pripravnike razredne nastave

Pripravnici razredne nastave traže odgodu proljetnog ispitnog roka za jesenski rok za polaganje stručnih ispita, zbog promjena koje su implementirane u sustavu odgoja i obrazovanja ali i društvu uopće, slijedom odluka i pravila o reguliranju širenja i prevencije COVID-a 19.

•  Tijekom posljednja dva mjeseca, više je puta od strane pripravnika poslan upit Agenciji o održavanju stručnih ispita u proljetnom ispitnom roku, ako se nastava vrati u škole. Iz Agencije nikada nismo dobili konkretan odgovor već su opetovano navodili da pratimo službene stranice, a na kojima nije bilo nikakvih obavijesti.
• Uz organiziranje i provođenje nastave na daljinu, a koja je zahtijevala cjelodnevni rad s učenicima, s obzirom na to da nemaju razvijenu informatičku kompetenciju kao što je to slučaj s višim razredima u osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju, pripravnici koji trenutno obavljaju stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa ili oni pripravnici koji obavljaju pripravnički staž, nisu bili u mogućnosti pripremiti se za polaganje stručnog ispita i da je isti bio najavljen pravovremeno.
• Sukladno Odluci civilnog stožera Republike Hrvatske, knjižnice su bile zatvorene za korisnike od 19. ožujka, u okviru mjera suzbijanja širenja virusa COVID19, do 11. svibnja, kada su mjere suzbijanja popuštene. Naime, ovaj je potez direktno utjecao na nemogućnost pripremanja za stručni ispit jer do literature potrebne za pripremanje polaganja ispita jednostavno nije bilo moguće doći. U tom smislu, nadovezujemo se i na dodatnu prirodnu katastrofu koja je pogodila grad Zagreb, a gdje je koncentriran najveći broj pripravnika, kojima je svakodnevni život i rad iz tog razloga uvelike promijenjen.
• Na snazi je uputa Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo prema kojoj se ne preporuča ulazak u školu osobama koje nisu učenici ili zaposlenici iste. Uzevši u obzir da je među pripravnicima i velik broj onih koji su stručno osposobljavanje ili pripravnički staž završili i prije same epidemije, većina istih trenutno i nije zaposlena u sustavu odgoja i obrazovanja. Puštanjem tih osoba u škole, dovodi u pitanje kredibilitet i relevantnost ikakve odluke od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo jer se u opasnost dovode primarno učenici, zaposlenici škole, ali, posljedično, i učenikova obitelj i obitelji svih zaposlenika, ali i na posljetku sam pripravnik ili pripravnica. Nadalje, ne moramo napominjati kako postoje pripravnici ili pripravnice koji spadaju u rizičnu skupinu (na primjer srčane bolesti, dijabetes ili bolesti dišnih puteva), ali i u obiteljima pripravnika ili pripravnica ima i onih koji spadaju u riznične skupine (na primjer onkološki bolesnici)
• Neki pripravnici rade na puno radno vrijeme, a u vremenu kojem jesmo i tjednu u kojem jesmo rade duplo (i fizički i online).
• Pravilnik o polaganju stručnog ispita učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu i nastavnika u srednjem školstvu, članak 16., eksplicitno navodi kako proljetni rok za polaganje stručnih ispita traje od 15. travnja do 1. lipnja neke školske, odnosno nastavne godine. Nigdje se ne navodi mogućnost promjene ili produljenja termina ispitnih rokova u slučaju izvanrednih stanja. Samim time, ukoliko se rok, a koji je jasno definiran Pravilnikom, želi mijenjati, sam Pravilnik treba proći postupak prilagodbe, odnosno treba ići na glasanje o izmjeni 
• Vezujući se na razlog pod brojem 3, također je donesena i preporuka o vrednovanju učenika, a sukladno kojoj se ne preporučuje pisanje ispita i ocjenjivanje zbog cijele situacije, zbunjenosti i stresa samih učenika, odnosno očuvanja njihova psihofizičkog zdravlja, ali i zbog kvalitetnijeg usvajanja ishoda učenja. U tom je kontekstu relevantno spomenuti i pripravnike te njihov psihofizički status, odnosno stres. Cjelodnevno iščekivanje hoće li netko iz Agencije uopće odgovoriti na upiti i kazati što nam je i kako raditi, što bi moglo biti? Naime, neki od pripravnika i rade u školama na puno radno vrijeme; u tom je kontekstu važno i pitanje – što je važnije: boljitak i razvoj učenika koje odgajaju i poučavaju u ionako kompleksnoj situaciji i uvjetima ili pak njihov osobni boljitak koji se nalazi u samom pripremanju i polaganju stručnoga ispita? Iz prijašnje premise dolazimo do zaključka kako je Agenciji status i položaj pripravnika uopće nebitan, što i pokazuju svojim ponašanjem i odnosom prema pripravnicima.
• Uz sve to, tu su i individualni razlozi pripravnika koji su također utjecali na manjak slobodnog vremena i samu pripremu (neki imaju djecu itd.)

Sukladno svemu navedenom, smatramo kako je neupitna odgoda polaganja ovog ispitnog roka za jesenski rok, kad bi se, ako sve bude u redu, stvari trebale posložiti i vratiti u koliko-toliko relativno svakodnevnu situaciju, barem kada je u pitanju sustav odgoja i obrazovanja.

Pripravnici – magistri primarnog obrazovanja.

A. Radočaj    Kontaktirajte pokretača peticije