Filipu Zavadlavu izrečena je kazna od 35 godina zatvora, a mnogi građani smatraju da takva kazna zaslužuje pomilovanje i ponovno razmatranje u skladu s načelima pravednosti, razmjernosti i ljudskog dostojanstva.
Ovaj slučaj već dugo izaziva snažne reakcije u javnosti jer nadilazi puko kažnjavanje jedne osobe. U pitanju je i pitanje toga kako društvo postupa u slučajevima u kojima su okolnosti teške, posljedice već duboke, a dugotrajno izdržavanje kazne ne otvara prostor za stvarnu rehabilitaciju i povratak u život nakon zatvora.
Ako ništa ne promijeni, Zavadlav će nastaviti izdržavati iznimno dugu kaznu koja za mnoge izgleda nesrazmjerno stroga u odnosu na svrhu kažnjavanja. Takav ishod ostavlja dojam da sustav ne prepoznaje mogućnost popravljanja, već samo trajno kažnjavanje, dok javna rasprava ostaje zarobljena u podjelama umjesto u promišljenom rješenju.
Rješenje je da se ovaj predmet sagleda kroz ovlasti koje postoje upravo za izvanredne situacije, kada se procijeni da je potrebno ublažiti posljedice presude. Pomilovanje ne briše ozbiljnost događaja, ali može biti način da država pokaže kako kaznena politika nije samo odmazda, nego i prostor za milost, razmjer i ponovno vrednovanje.
Stoga tražimo od Predsjednika Republike Hrvatske da u okviru svojih ustavnih ovlasti pokrene i donese odluku o pomilovanju Filipa Zavadlava. Ako je potrebno, neka se predmet bez odgađanja uputi na stručnu i temeljitu procjenu svih okolnosti koje bi mogle opravdati takvu odluku.
Ovo nije poziv na ignoriranje teških posljedica, nego zahtjev da se kazna sagleda s više od jedne strane. Pravednost uključuje i spremnost da se u iznimnim slučajevima donese odluka koja vraća vjeru da sustav zna razlikovati između kažnjavanja i trajnog isključivanja čovjeka iz društva.