Nastavni predmet Etika u školskim ustanovama diplomiranim filozofima - sačuvajmo struku!
Potaknuta (još jednom) obavijesti o izboru na radno mjesto u kojoj je pisalo kako je za nastavnika etike odabran/a kolega/ica teolog/inja, odlučila sam pokrenuti ovu peticiju na temelju koje bih se mogla obratiti MZO-u po pitanju Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja nastavnika, kojim bi se konačno definiralo tko je kvalificiran za izvođenje nastave Etike u školskim ustanovama. Napomena uz natječaj: natječaj je proveden u skladu sa Zakonom i Pravilnikom o zapošljavanju u XY školi, tako da peticija nije usmjerena na konkretan natječaj i školu, već je pitanje struke.
Kao što je poznato, 2016. godine u javno je savjetovanje pušten Nacrt Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnh suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu, i u članku 6., stavka 3. Etika i 4. Etika i kultura (iako Etika i kultura nije predmet predviđen za izvođenje u (srednjo)školskom obrazovnom programu), u stavku koji se tiče Etike stoji da, osim filozofa, nastavni predmet Etika mogu predavati i diplomirani teolog, diplomirani kateheta, prof. hrvatske kulture, kroatolog, prof. religijske kulture i religiolog.
Iako Nacrt nije dobio količinski puno komentara, oni su sadržajno vrlo vrijedni i jasno iskazuju protivljenje ovakvom Pravilniku. Kao najvjerodostojniji argument pojavljuje se argument o etici kao izvorno filozofskoj disciplini i da su za njezino izvođenje u školskim programima osposobljeni samo diplomirani filozofi koji su odabrali nastavničko usmjerenje u svom petogodišnjeg studiju filozofije. Za takvo što je dovoljno usporediti programe ili izvedbene planove studija Filozofije i Filozofsko-teološkog studija, u prvom redu, a zatim i studij Kroatologije.
Dodatno treba napomenuti da je u siječnju 2019.godine tadašnja ministrica obrazovanja donijela Odluku o donošenja kurikuluma za nastavni predmet Etike za gimnazije u RH, gdje je u Ulozi učitelja vrlo jasno izrečeno da, citiram: "Učenje i poučavanje predmeta Etika prema ovome kurikulumu može biti povjereno isključivo učitelju sa završenim sveučilišnim studijem filozofije." (https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_01_10_207.html, F. Učenje i poučavanje etike - Uloga učitelja, pristupljeno 10.7.2024.). Smatram da je sasvim razložno postaviti pitanje zašto i u drugim, strukovnim i umjetničkim, programima takva odluka nije sprovedena ili, još bolje, zašto se ona ne može sprovesti? Kurikulumi se, u pravilu, razlikuju ovisno o tome radi li se o gimnazijskom, strukovnom ili umjetničkom programu, ali srž nastavnog predmeta Etika ostaje isti u svima. Stoga nema razloga da etiku u gimnazijama izvode filozofi, a u drugim programima i drugi. Srednjoškolski udžbenici iz etike, kao i izvođenje nastave etike, nisu pitanje svjetonazora, nego udžbenici koji sadrže zamjetnu količinu ozbiljnog filozofskog sadržaja i literature koju sve druge nabrojane struke, osim filozofije, u svojim izvedbenim planovima imaju tek u tragovima.
S obzirom da Pravilnik još uvijek nije službeno donesen i da sustav još uvijek dopušta da nastavu etike u srednjim školama izvode kolege vjeroučitelji, i da se daje prednost kolegama teolozima ispred diplomiranih filozofa, krajnje je vrijeme da Pravilnik, uvažavajući komentare kao i volju potpisnika ove peticije, legalizira i legitimizira da jedino odgovarajuće obrazovanje nastavnika za izvođenje nastavnog predmeta Etika bude: magistar edukacije filozofije, profesor filozofije, diplomirani filozof i magistar filozofije (posljednja dva uz položene pedagoške kompetencije, kao što odgojno-obrazovni sustav i nalaže).