Deklaracija o hrvatskom jeziku: otvoreno pismo hrvatskoj javnosti
Uz obilježavanje 50. obljetnice
Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika
Prvi organizirani javni otpor hrvatske kulturne i znanstvene javnosti jezičnomu unitarizmu zbio se 17. ožujka 1967. kada je u tjedniku Telegram objavljena Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika. Potpisalo ju je 18 hrvatskih kulturnih i znanstvenih ustanova. Obilježavajući ove godine 50. obljetnicu toga događaja, prijelomnice u novijoj hrvatskoj povijesti, želimo biti dostojnim sljednicima Deklaracije, odlučni očuvati i zaštititi ime, položaj, ugled i sadržaj hrvatskoga jezika.
Unatoč neuspjehu dvaju jugoslavenskih unitarističkih jezičnih projekata u prošlom stoljeću, ponovno se pokušava stvoriti zajednički štokavski jezik kao ključna poveznica kulturnoga prostora četiriju novonastalih država, pri čem pojedinci i skupine u Hrvatskoj i izvan nje ugrožavaju postignute hrvatske norme i iskrivljuju povijesne činjenice.
Iznose se znanstveno davno odbačene teze o zajedničkom nastanku i razvitku štokavski stiliziranih književnih jezika. Iako može biti riječ o dodirima u pojedinim razdobljima stilizacije tih jezika, znanost je nedvojbeno dokazala da se hrvatski jezik stoljećima samostalno izgrađivao u književni jezik s nesumnjivim posebnim kulturnim identitetom.
Obraćamo se hrvatskoj javnosti, hrvatskim kulturnim i znanstvenim ustanovama, upozoravajući na današnje prijetnje hrvatskomu jeziku te na poricanje njegove povijesne samobitnosti zbog političkih i geostrateških interesa. Nijekanje hrvatskoga jezičnoga identiteta povreda je ustavnoga poretka Republike Hrvatske i mogući izvor njezine nestabilnosti.
Podsjećamo da je prijeporna suvremena jezična i pravopisna pitanja rješavalo Vijeće za normu hrvatskoga standardnoga jezika, koje je 2012. ukinuto bez ikakva obrazloženja. Očekujemo da se ponovno uspostavi Vijeće za normu hrvatskoga jezika, sastavljeno od najboljih i najvjerodostojnijih stručnjaka. Uloga je Vijeća nezamjenjiva za suvremeni razvitak hrvatskoga jezika kao komunikacijskoga sredstva u svim civilizacijski bitnim ulogama. Većina europskih zemalja ima i zakone koji zaštićuju službeni jezik u javnoj uporabi pa bi bilo dobro da se tako pravno zaštiti i hrvatski.
Tima dvama sredstvima osigurao bi se slobodan i nesmetan razvitak hrvatskoga jezika u svim pojavnostima, sustavno uredila njegova službena i javna uporaba te bi se istodobno štitio i promicao i hrvatski književni jezik i hrvatska narječja, dijalekti i mjesni govori.
Jezik, časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika
Glavna i odgovorna urednica: Sanda Ham
Uredništvo: Nataša Bašić i Mario Grčević
Uredničko vijeće: Stjepan Babić, Mile Mamić,
Radoslav Katičić i Stefan Rittgasser
Časopis Jezik Kontaktirajte pokretača peticije
Announcement from the administrator of this websiteWe have closed this petition and we have removed signatories' personal information.European Union's General Data Protection Regulation (GDPR) requires a legitimate reason for storing personal information and that the information be stored for the shortest time possible. |